Kada se među članovima FIFA pojavila ideja u osnivanju novog takmičenja, Beograd je podržao tu opciju. Kada je odlučeno da se putuje čak u Montevideo, takođe je Beograd bio zainteresovan. Kada su se organizovali sastanci sa Žilom Rimeom, Mihajlo Andrejević je bio na njima.
Andrejka, kako je u Beogradu bio poznat i pre i posle odlaska u Montevideo, rođen je u Požarevcu. Krajem 19. veka, tačnije na samom prelazu u 20. Pravo vreme da se zavoli fudbal, magična igra koja je stigla u državu.
NAJBOLJI GOLMAN SVIH VREMENA I GOL IZ KORNERA!
Bio je jedan od osnivača ali i prvih fudbalera BSK-a. Jedan od dva najuspešnija kluba u Beogradu pre Drugog svetskog rata osnovan je iste godine kada je počeo Prvi, tada Veliki rat. Prijavio se Andrejević u dobrovoljce, pre odlaska u Montevideo morao je na Cer i Kolubaru!
Ubrzo je austrijska vojska dobila pojačanje i Srbija nije mogla da se izbori. Tokom povlačenja u unutrašnjost zemlje, Andrejević je zarobljen. Oko dve godine je proveo u logoru u Bugarskoj, nastupajući za dva tamošnja tima.
Pred kraj rata je uspeo da pobegne iz zarobljeništva i priključi se vojsci. Baš pred odlučujuće bitke vratio se na front. Učestvovao je u proboju na Solunskom frontu i do Beograda je napredovao zajedno sa vojskom. Ostatak priče verovatno dobro znate.
Predsednik BSK-a, čovek od poverenja u savezu, diplomata. Nakon završetka rata otišao je na školovanje u Beč i tamo je igrao fudbal, paralelno sa studijama. U Jugoslaviju se vratio kao lekar ali i kao čovek koji govori nekoliko svetskih jezika.
ČILEANCI I ITALIJANI – DO PESNICA!
Upravo zbog toga je bio veoma ugledan u međunarodnim krugovima. Žil Rime je često znao da se osloni na njegovu podršku a može se reći da je on odveo reprezentaciju u Urugvaj. Njegovi pregovori sa ambasadorom Urugvaja u Briselu bili su dugi i naporni ali na kraju uspešni.
Nakon što se Mihajlo Andrejević vratio iz Urugvaja mora je da objasni gde je bio. Sin se danima pitao gde je tata. Kada je ekspedicija u Montevideo završena, po celom Beogradu se tražio globus. Na kraju je naručen jedan iz Zagreba, da se trogodišnjem Milanu pokaže gde se putovalo.
Ratnu pozadinu ima i Kosta Hadži, jedna od najvećih legendi Vojvodine. Kada je Vojvodina osnovana on je bio još dečak ali je u narednim godinama ostavio neizbrisiv trag. Bio je tehnički direktor, prvi trener u istoriji kluba i predsednik. Uspešno se bavio advokaturom.
Ubrzo nakon završetka rata vojvođanski Srbi su proglasili prisajedinjenje Kraljevini. Tada je formirana autonomna oblast Banat, Bačka i Baranja ali sa malo drugačijim granicama nego što je to danas slučaj. Pečuj, jedan od gradova u današnjoj Mađarskoj, bio je deo Baranje.
URUGVAJCI NAJBOLJI SA SVOG KONTINENTA?
Sve do njega je stigla srpska vojska, zauzela je teritorije nakon sloma Austrougarske i uspostavila upravu. Iako su u gradu živeli i Mađari, oni nisu bili poklonici Mikloša Hortija, ozloglašenog lidera. Na mirovnoj konferenciji u Parizu odlučeno je da se granice prekroje i da sever Baranje ipak pripadne Mađarima.
To je naišlo na neodobravanje lokalnog stanovništva, na pobune i neku vrstu ustanka. Slikar Petar Dobrović je proglasio nezavisnu republiku ali to nije potrajalo dugo. Kako su vlasti u Beogradu objasnile da ne vide interes u prisajedinjenju, vojska se povukla.
Sekretar Komande trupa smeštenih u Pečuju i okolini bio je Kosta Hadži. Barem dok se nije povukao sa položaja i otišao na studije. Završio ih je u Parizu i nekoliko decenija je bio jedan od najuglednijih advokata u Novom Sadu.
Kada se priča o ratnoj istoriji učesnika prvog Svetskog prvenstva, treba napomenuti još neke detalje. Kroz niz filmova Dragana Bjelogrlića se često provlači da Aleksandar Tirnanić nije ni upamtio svog oca. To je tačno, on je poginuo na povratku u zemlju iz Grčke.
KO ĆE BITI NAŠ NAJBOLJI STRELAC?
Sam Tirnanić nije bio član Komunističkog pokreta ali je nekoliko puta nosio veoma važna dokumenta partije u Pariz. Za razliku od njega kapiten Milutin Ivković je bio istaknuti komunista među beogradskom omladinom.
Streljan je u Jajincima, samo dan nakon hapšenja. Bilo je to 1943. godine, nekoliko dana nakon njegovog poslednjeg meča. Danas ima ulicu na Voždovcu a kao i Mihajlo Andrejević, bio je lekar po obrazovanju. Njegova majka Mila je bila ćerka vojvode Radomira Putnika.
Sva tri internacionalca koja su išla u Montevideo bili su aktivni učesnici Drugog svetskog rata. Ivica Bek i Ljubiša Stefanović su rat proveli boreći se na strani Francuske u kojoj su godinama živeli. Njihov kolega Branislav Sekulić veći deo rata proveo je u zarobljeništvu.
FRANCUZ KOJI JE PRVI ZATRESAO MREŽU!
Đorđe Vujadinović i Blagoje Marjanović takođe su bili zarobljenici tokom rata. Moša Marjanović je četiri godine proveo u logoru Firstenberg, gde su svi dobro znali ko je on. Đorđe Vujadinović je pre rata bio službenik Narodne banke a nakon povratka u zemlju trener. Tada je primetio trenerski talenat Miljana Miljanića.
Treba istaći da su gotovo svi ugledniji fudbaleri u periodu između dva rata bili jednoglasni u odluci da se bojkotuju Olimpijske igre u Berlinu. Te 1936. godine, na nagovor Milutina Ivkovića, mnogi od reprezentativaca su odbili nastupe na velikom takmičenju u Nacističkoj Nemačkoj.
best hosting
Sweet blog! I found it while browsing on Yahoo News. Do you have any suggestions on how to get listed in Yahoo News?
I’ve been trying for a while but I never seem to get there!
Appreciate it