Francuska košarka se bori sa porezima i - Azijom: Realov realan budžet bio bi deset miliona evra

U nekoliko navrata „Basketeurope“ je objavljivao prosečne plate košarkaša i trenera u dve najjače francuske lige, godišnje budžete, dugovanja…

Sada je, kao kruna ovog serijala, urađena i priča o trenutnom stanju LNB u odnosu na druge lige i u odnosu na prethodne sezone, uz realne poteškoće sa kojima se klubovi susreću.

EKSKLUZIVNO: Preuzmi najveći BONUS DOBRODOŠLICE OD 5.000 RSD + 10 POKLON WIN&GO RUNDI potpuno besplatno – registruj se na sajtu meridianbet.rs ili putem mobilne aplikacije.

Zarada je prošle sezone skočila za 15 odsto u odnosu na prethodnu i iznosila je 160,7 miliona evra.

Sada je prosečna plata igrača šest miliona evra, pet odsto veća nego u 2022-2023.

„Prva liga je dobro pozicinionirana. Lep prosek Evrope. Na nivou Nemačke“, priča Filip Ozer, predsednik LNB. „Ostali slučajevi su mnogo drugačiji. Približili smo se Italiji. Ostavimo Tursku po strani, tamo je drugačija ekonomija. Španski budžeti su istorijski visoki, ali i to mora da se posmatra kroz prizmu Reala, Barselone, Valensije i Baskonije koji imaju ogromne budžete. Prosek 2021-2022 u Španiji je bio 4,8 miliona evra. I dalje sumnjam u ekonomske modele klubova koji imaju više sportova, poput Reala. Oni imaju budžet od 35 miliona, a u gubitku su 25 miliona. Dakle, njihov realni budžet ne bi bio veći od deset miliona“!

Poreski sistem je takođe nešto sa čim se francuska košarka bori u jednom smislu. Ne mogu da se porede različite lige, samo LNB uz Bundesligu u Evropi ima ekonomska regulatorna tela. Činjenica je da Francuska napreduje i pored prepreka kakav je poreski sistem, piše „Basketeurope“. Plate u Francuskoj su uslovljene mnogo većim porezima nego u ostalim zemljama.

Plastičan primer – za stranca koji u Francuskoj dobija 100 hiljada evra neto, klub mora da izdvoji oko 170-180 hiljada! Ne računamo Monako. U Italiji je za istu platu potrebno 150 hiljada, u Kataloniji i Litvaniji 148 hiljada, u Baskoniji između 120-130 hiljada, u Rusiji 113 hiljada, u Srbiji – 112 hiljada.

Prilagoditi poreze samo za vrhunske sportiste dovelo bi, verovatno, do pobune „običnog stanovništva“ tako da ni to nije opcija. Tako da, ovaj poreski sistem ostaće prepreka ka napretku lige, ali će isto tako biti i vrsta sigurnosti, jer osigurava platu i kada je igrač povređen.

„To je uvek bilo važno“, rekao je Frederik Donadju, predsednik Nantera. „Uvek se setim Adrijana Moermana koji je otišao u Bilbao pre deset godina i nije bio plaćen. U Turskoj i Grčkoj kada odluče da prestanu da te plaćaju, oni prestanu da te plaćaju.”

I dalje postoje neki slučajevi tužbi, ali mnogo manje nego ranije. Na rang listi država po broju tužbi, Francuska se ne vidi.

“Ono što uvek pitam igrače je da li žele da dođu u Francsusku za malo manje para ali da će sigurno biti plaćeni, ili da odu negde drugde za veću platu, ali da postoji rizik da je dobiju“, rekao je agent koji je ostao anoniman.

Košarka u Francuskoj je po platama ispred rukometa, dok polako pristiže ragbiste. Prosečno se u mesečno prima 12.000 evra, što je rast od oko 3.000 u proteklih sedam godina. U ragbiju je 16.000.

Ali, problem za LNB predstavlja i tržište. Kažu, između decembra i februara nisu postojali igrači na određenim pozicijama.

„Teško je pronaći centre, svi moji igrači na toj poziciji brzo su pronašli angažmane“, kaže jedan menadžer.

Zašto je teško dovesti stranog igrača?

Pod jedan, rast plata u G ligi. Tokom sezone 2017-18 season, najbolji igrači su zarađivali između 75.000 i 200.000. Ali, posle KOVID-a, prosečna plata za G ligu bila je 40.500 dolara za igrača koji nema dvosmerni ugovor, odnosno čak od 125.000 do 5.000 za one sa dvosmernim.

Pod dva, rast azijskog tržišta. Pre nekoliko godina, samo je Kina privlačila bivše NBA igrače, uključujući zvezde. Ali, sada je tu i Tajvan gde su Demarkus Kazins, Dvajt Hauard, Džeremi Lin, u Južnoj Koreji su Entoni Benet i Endrju Nikolson između ostalih. Sada je i Japan doveo zvučna imena, Broka Motuma, Kajla O’Kvina, Majlsa Hensona, Treja Bojda

A, pojavila se i Australija sa reputacijom razvojne lige, posebno pod programom „Sledeća Zvezda“. Privučen je verovatno najveći francuski biser posle Viktora VembanjameAleks Sar.

Bonus video:

Postavi odgovor