Pobedom u Bernu fudbaleri Crvene zvezde stavili su tačku na ovosezonsku epizodu u Evropi, a najveća zarada crveno-belih u Ligi šampiona do sada i drugi najbolji učinak po koeficijentu, ostali su delimično u senci nedorečenosti i činjenice da je srpski prvak čitav put prešao na margini elitnog kontinentalnog takmičenja.
Uspeo je tim Vladana Milojevića da ostvari dve pobede, te je epizodu završio sa 32.024.000 evra u kasi, ali i klupskim koeficijentom uvećanim za deset poena. Zvezda je isti koeficijent stekla i u sezoni 2020/21, dok je rekord ostao u vlasništvu generacije 2021/22 koja je stekla 15 poena.
Meridian sport te casti – registruj se, uplati 500 i preuzmi odmah bonus od 3.000 DINARA!
Pobedonosni gol Gelora Kange na trenutak je doneo utisak razočaranja što crveno-beli nisu uspeli da ostvare bolji rezultat protiv Benfike, Milana i PSV-a, ali je otrežnjenje stiglo po završetku poslednje utakmice 8. kola kada je postalo jasno da ni 11 bodova nije predstavljalo garanciju za mesto među 24 najbolje ekipe.
Rasplet kakav je pre početka takmičenja smatran praktično nemogućim, te se verovatnoća da neki od klubova doživi sudbinu Dinama iz Zagreba svodila na manje od 1%, doneo je otrežnjenje šampionu Srbije. Postalo je kroz primer Zagrepčana jasno da čak ni remi protiv Milana i pobeda nad PSV-om, snovi koji su se potom ispostavili dalekim od realnosti, ne bi bili dovoljni da se Crvena zvezda plasira u narednu fazu.
Gladajući isključivo iz perspektive finansijskog benefita, Zvezda je na gostovanju Jang bojsu stavila tačku na veoma uspešnui godinu, nadmašivši zarade iz svake prethodne sezone. Visina prihoda na najbolji način oslikana je kroz činjenicu da su Beograđani uz prilično skroman učinak i kao 29. klub u evropskoj eliti zaradili tek oko 3.000.000 evra manje od prošlosezonskog osvajača Lige Evrope Atalante.
Ni kada govorimo o klupskom koeficijentu crveno-beli nemaju razloga za nezadovoljstvo, ali teme koje otvaraju Pandorinu kutiju jesu takmičarska uloga crveno-belih i poseta na najvećem srpskom stadionu. Kao što je već pomenuto, nada zvezdaške javnosti tinjala je čak i tokom prethodnog kola imajući u vidu da su matematičke šanse postojale sve do poraza od PSV-a, međutim realna slika dobijena po okončanju ligaške faze postavlja stvari u potpuno drugačiju perspektivu.
Zar je bitno koliko ima godina?
Osim što se po podvlačenju crte potvrdilo da je Zvezda korak izgubila već na premijeri protiv Benfike, postalo je jasno da klubovi koji ne osvoje makar šest bodova na domaćem terenu nemaju šta da traže u trci za plej-of. Susreti u Ljutice Bogdana ispostavili su se kao kameni spoticanja crveno-belih, a tri boda kod kuće učinak je bolji samo od rezultata Slovana, Jang bojsa i Salcburga, kada govorimo o domaćinstvima.
Klubovi iz Bratislave i Berna završili su čitavo takmičenje bez osvojenog boda, ali čak i u takvoj situaciji imali su impresivnu podršku do kraja takmičenja. Konkretno švajcarski šampion Zvezdu je u poslednjem kolu dočekao pred punim tribinama, iako je uveliko ostao bez bilo kakvih rezultatskih ambicija. Nula bodova iz tri domaćinstva i samo jedan postignut gol nisu bili dovoljni da obeshrabre publiku u Bernu, pa je porazu od srpskog kluba svedočilo 31.500 navijača, 500 manje od punog kapaciteta (prazna mesta su zapravo predstavljala tampon zonu između domaćih i gostujućih navijača). Izostanak takmičarskog značaja nije se odrazio ni na posetu u Gracu gde je Šturm ugostio Lajpcig pred 26.851 navijačem, što je 89,9% kapaciteta stadiona (ukupan broj mesta 29.863). Procentualno i brojčano, nešto manje gledalaca bilo je u Salzburgu gde je takođe uveliko otpisani domaćin dočekao Atletiko Madrid pred 23.389 ljudi što je 77,5% kapaciteta stadiona koji prima ukupno 30.188 gledalaca.
Gledajući pomenute susrete, ali i utakmice 7. kola u kojima domaćini više nisu imali takmičarski imperativ (Lajpcig – Sporting, odnosno Slovan – Štutgart), dolazimo do podatka da je procentualno stadion Crvene zvezde u susretu sa PSV-om bio najskromnije popunjen. Na ruku crveno-belima ne ide ni to što je u teoriji Holanđane dočekala kao “živa” i uz tračak nade da dve pobede mogu da donesu mesto među 24 ekipe.
UEFA široke ruke: Zvezdi od Lige šampiona više od 32.000.000 evra
Poređenje kroz procente popunjenosti punog kapaciteta dovodi šampiona Srbije u nezahvalnu pozicijiu jer od mnogih pomenutih klubova ima skoro pa dvostruko veći kapacitet, međutim istovremeno treba uzeti u obzir i da poredimo klub iz Beograda, grada sa 1.382.000 stanovnika prema poslednjem popisu, sa gradovima poput Graca (303.270 stanovnika) ili Berna (134.290 stanovnika), a da čak i naseljeniji Bratislava (475.503) i Lajpcig (628.718) imaju manje od polovine građana u poređenju sa srpskom prestonicom.
Istovremeno, fudbalska klutura zvezdaša i brend crveno-belih su znatno iznad ekipa sa kojima su iz ove prizme stavljeni u koš, te ostaje utisak da je Liga šampiona u Beogradu, od prestiža i atrakcije za koju se tražila karta više tokom prvog trenerskog mandata Vladana Milojevića, prerasla u takmičenje u kojem je u prvom planu finansijski benefit.
Razmatrajući situaciju u kojoj su crveno-beli neizbežno je dotaći se i rezultata na domaćoj sceni kao jednog od faktora jer je dominacija akruelnog šampiona Superlige u srpskim okvirima bez dileme uticala da se šira zvezdaška javnost uspava, te da klub dođe u situaciju da istorijsku povbedu protiv Štutgarta ostvari pred 41.372 odnosno, uz skoro 10.000 praznih mesta na Marakani.
Poseta na utakmicama u kojima domaćini nisu imali rezultatsku računicu
7. kolo
Lajpcig – Sporting 33,478/41,122 – 81,4% (628.718)
Slovan – Štutgart 22,500/30,000 – 75% (475.503)
Crvena zvezda – PSV 36,648/51,755 – 70,8% (1.382.000)**
8. kolo
Jang bojs – Crvena zvezda 31,500/32,000 – 98,4% (134.290)
Šturm – Lajpcig 26,851/29,863 – 89,9% (303.270)
Salzburg – Atletiko Madrid 23,389/30,188 – 77,5% (156.852)
Đirona – Arsenal : 9,048/14,624 – 61,9% (101.648)
*u zagradi je broj stanovnika u gradu domaćina
**Zvezda je u susretu sa PSV-om još imala matematičke šanse
Bonus video:
vojinovmarko15
Kod nas se ovoliki i ovakvi porazi ne prastaju….