Izvanrednim rezultatima Mladost je zaintrigirala fudbalsku Srbiju da usmeri pogled ka Lučanima. Klub iz mesta od svega 5.000 stanovnika, gradeći imidž standardnog superligaša, paralelno je skupljao neophodne karike repceta za uspeh.
Tajni sastojak, zbog kojeg između ostalog Lučanci grabe ka evropskoj vizi, na stadion u blizini reke Bjelice stigao je pre dva proleća, a sada u petoj deceniji nastavlja dominaciju na domaćoj smotri započetu pre skoro četvrt veka.
Meridian sport te časti – registruj se, uplati 500 i preuzmi odmah bonus od 3.000 DINARA!
Predanim radom i atraktivnim bravurama, obezbedio je sebi Saša Stamenković nadimak “leskovačke hobotnice”, a za Meridian sport govorio je pred ključne bitke u trci za izalazak na međunarodnu smotru.
“Nemam nameru prkosim godinama, već da budem primer drugima. Hoću da pokažem kako je moguće beležiti dobre rezultate ako to želite i sa više od 40 godina. Još uvek osećam tu strast na svakom treningu. Braniću dok god me to bude držalo i dokle mi zdravlje bude dozvolilo. Da li je lako? Nije! Da li volim da idem u teretanu svaki dan? Ne volim, ali moram. Nikada ne propuštam treninge, jer je uspeh žrtvovanje. Karakter je važniji od kvaliteta”.
Blistave partije u petoj deceniji života pružali su na prestižnoj sceni asovi poput Dina Zofa, Dide, Đanluiđija Bufona, Jensa Lemana…
“Sve su to velika imena u svetu fudbala, ali i sporta generalno. Idealni su primeri kako treba brinuti o sebi i sopstvenoj karijeri. Prvenstveno profesionalci. Gledao sam Didu šta radi s loptom na zagrevanju pred utakmicu između Zvezde i Milana u Beogradu i pomislio sam da se bavimo totalno različitim poslom”.
Na odličnom je putu Mladost da osigura učešće u plej-of fazi nacionalnog prvenstva, ali Stamenković smatra da je epitet “iznenađenja sezone” suvišan u opisu ostvarenja sastava iz Lučana.
“Mnogi misle da Mladost beleži rezultate iznad svih očekivanja, ali nisam saglasan se sa većinom. Ako se osvrnete na sve klupske strukture shvatićete da Mladost apsolutno zaslužuje poziciju na kojoj se nalazi. Tim poseduje daleko veći potencijal od rezultata koje ostvaruje. Ne znam da li ćemo uspeti da sačuvamo četvrtu poziciju na tabeli, ali sigurno je da ćemo učiniti sve što je u našoj moći. Ne volim mnogo da pričam o sebi, već o celom timu. Fudbal je kolektivni sport, a pojedinci se povremeno samo istaknu. Naš naredni protivnik je IMT -ekipa koja trenutno igra najbolji fudbal u ligi, a da stanje na tabeli to ne pokazuje. Mi smo malo rasterećeniji zbog pozicije na tabeli i bodovne zalihe. Probaćemo da sakupimo što više bodova do početka plej-ofa”.
Borba za Evropu se uveliko zahuktala, a dugo Superliga nije ponudila veći broj pretendenata odlučnih u nameri da predstavljaju Srbiju na međunarodnoj pozornici. Uoči takmičarske godine, naslov favorita nije dodeljen Lučancima, već timovima sa ozbiljnijim budžetima, ali i sastavima na papiru.
“Nikome ne želimo da kvarimo planove, već se trudimo da ih ostali ne poremete nama. Svestan sam da su mnogi klubovi sa većim budžetima trenutno slabije plasirani od nas, ali mi se time ne bavimo. Smatram da treba da gledamo ka kragujevačkom Radničkom. Oni su zdrava konkurencija sa kojom ćemo se boriti za Evropu, pa neka bolji pobedi! Čestitam Feđi Dudiću na fenomenalnim rezultatima i poručujem mu da ćemo ih juriti do samog kraja”.
Teško je zamisliti razgovor sa Sašom Stamenkovićem u kojem nema mesta za Crvenu zvezdu. Kao najbolji čuvar mreže srpske elite stigao je Leskovčanin u redove crveno-belih, koji su kuburili sa verovatno najvećim problemima u klupskoj istoriji. Branio je Zvezdinu mrežu u 86 navrata i podigao trofej namenjen osvajaču Kupa.
“Izuzetno je teško bilo u Zvezdi, ali ujedno i mnogo lepo. Bilo je toliko promena trenera da više ne mogu ni da se setim sa kim sam sve sarađivao. Zahvalan sam Čedi Janevskom jer mi je on prvi pružio šansu”.
Po završetku prijateljske utakmice sa Zenitom iz Sankt Peterburga na stadionu “Rajko Mitić” Stamenković je krenuo put severne tribine gde je potom vodio navijanje u društvu vatrenih pristalica. Od tada za pouzdanog čuvara mreže više nije bilo mesta na golu.
“Javna je tajna da sam sklonjen sa gola jer sam išao na sever da navijam. Fenomenalno iskustvo! Ako je to cena kojom sam platio, onda je bila jako malo u odnosu na osećaj koji sam doživeo. Imao sam osećaj da sam posle toga leteo do kuće”, istakao je Stamenković, a potom se osvrnuo na odnos sa tadašnjim trenerom Robertom Prosinečkim:
“Što se tiče Roberta Prosinečkog negujemo dobar odnos. Upoznao sam familiju Prosinečki, to je divna porodica. Nedavno sam posetio Zagreb, ali nažalost nije bio tu zbog obaveza prema crnogorskoj reprezentaciji”.
Više od deceniju prošlo je od Sašinog odlaska iz Ljutice Bogdana, ali to ga ne sprečava da pomno prati izdanja nekadašnjeg kluba. Milan Borjan je dugo bio nezamenljiv na golu crveno-belih, ali nakon rastanka sa dugogodišnjim kapitenom suočili su se na Marakani sa nekarakterističnim problemima u izboru čuvara mreže. Milojević je od početka sezone pružio šansu Omriju Glazeru, Marku Iliću, Ivanu Guteši i Savi Radanoviću.
“Ostavio je Borjan veoma dubok trag na Marakani. Stekao sam utisak da većina zvezdaša smatra da ga se klub previše lako odrekao. Idealnog rešenja nema, ali ako neko treba da brani na Marakani – to je Ivan Guteša. Crvena zvezda uvek mora da ima dva odlična golmana – za Ligu šampiona i domaća takmičenja”.
Sa osmehom se bivši golman Nefčija i Sabaha priseća mandata u Ljutice Bogdana, a na istom mestu je kao dečak gledao uzora – čuvenog asa crveno-belih, Zvonka Milojevića.
“Za mene su uvek najbolji moji saigrači iz kluba, ali generalno gledano moram da izdvojim jednog čoveka. Jugoslovensku i srpsku scenu obeležio je Zvonko Milojević i njega smatram najboljim čuvarom mreže”.
Uprkos tituli najuspešnijeg golmana domaćeg prvenstva, te kapitenskoj traci u dresu Crvene zvezde, nikada Stamenković nije dobio poziv u A reprezentaciju Srbije. Jedino iskustvo u nacionalnom timu, stekao je braneći boje olimpijske selekcije na OI u Pekingu 2008. godine.
“Neverovatno iskustvo! Fantastično je videti 10.000 najboljih sportista na jednom mestu. Zauvek će pamtiti učešće na Olimpijskim igrama”, istakao je Stamenković i nastavio:
“Ne samo da smatram, nego znam da sam zaslužio poziv! Za vreme mandata u Napretku, po ocenama trenera, kapitena i novinara progalašen sam najboljim golmanom u ligi. Tako je bilo i kada sam branio za Zvezdu. Isto je bilo kad sam imao 20 i sada kada imam 40 godina. Zašto nisam dobio poziv, ili zašto ga nisam dobijao, nije pitanje za mene”.
U sećanju sportske javnosti ostao je Stamenkovićev sukob sa tada još uvek mladom nadom Partizana, danas najboljim strelcem u istoriji srpske reprezentacije – Aleksandrom Mitrovićem. Otkriva prekaljeni golman da je reč isključivo o sportskom žaru borbe, a za napadača Al Hilala imao je samo lepe reči.
“Nikada se još nismo sreli posle toga, ali sam siguran da nemamo šta da zamerimo jedan drugom. Sve je to bilo u žaru borbe na terenu. Pokazali smo odanost prema grbu koji smo tada nosili. Čestitam Aleksandru na svim velikim rezultatima koje je ostvario tokom karijere, braneći klupske, ali i boje naše reprezentacije”, konstatovao je Saša Stamenković u intervjuu za Meridian sport.
Bonus video:
Petar Markovic
Da mu svojevremeno nebeše Zvezdinog gola, čisto sumnjam da bi mu bilo nekoliko azijskih klubova