Najbogatiji „izvori“ talenata za NBA ligu svakako predstavljaju raznovrsni i elitni programi na američkom koledžu (NCAA) poput Kentakija, Djuka, Severne Karoline, UCLA, Viljanova, Kanzas, Gonzaga i mnogi drugi, ali nikako ne bi trebalo zanemariti uticaj evropskih klubova na tom polju. Navijači Partizana i Barselone to najbolje znaju.
Ovde bi trebalo istaći veličinu meksičkog košarkaša Manuela Ragu s obzirom da je tadašnji član italijanskog kluba Injis Vareze – današnji Palakanestro, ili „Leteći Meksikanac“, 1970. godine postao prvi igrač van teritorije SAD koji je izabran na NBA draftu, iako u američkom šampionatu nikada nije zaigrao.
Raga je izabran od strane Atlanta Hoksa kao 167. pik u okviru desete runde drafta. Tokom šezdesetih godina sistem drafta je nekada podrazumevao i do 21 runde, kao što je bio slučaj 1960. i 1968. godine, da bi se do 1974. „stabilizovao“ na 10 rundi.
U stvaranju jednog od najboljih evropskih košarkaša svih vremena ključnu ulogu imao je tvorac jugoslovenske škole košarke, profesor Aleksandar Nikolić po kojem beogradski Pionir nosi ime.
Raga (74), zvanično najbolji meksički igrač u 20. veku, osvojio je tri titule evropskog šampiona (1970, 1972, 1973), tri puta je bio prvak Italije, a isto toliko pehara ima i u italijanskom kupu. Sve to Raga je postigao sa profesorom Nikolićem koji je sedeo na klupi, samo da bi 2008. godine njih dvojica bila uvrštena među 50 igrača koji su najviše doprineli razvoju Evrolige.
Nikolić i Raga bili su deo „klase 2016“ koja je primljena u Kuću slavnih Svetske košarkaške federacije (FIBA) u Ženevi, a koju su između ostalih činili i Hakim Olajdžuvon (SAD), Dejvid Štern (SAD), Huan Antonio San Epifanio (Španac), Panajotis Fasulas (Grčka), Horhe Ugo Kanavezi (Argentina), Mišel Tims (Australija) i Huan Antonio Samaran (Španija).
Od trenutka kada je Raga draftovan, 10 timova je moglo da se pohvali sa najmanje pet igrača koji su izabrani na draftu. Nisu svi imali sjajne karijere, dok neki čak nisu ni nastupili u ligi, poput Rage, ali sledeća lista pokazuje gde bi NBA skauti svake godine trebalo da „pogledaju“.
Pau-Ortez – 5
- 1993: George Murešan (30. pik)
- 2003: Mikael Pjetrus (11. pik), Boris Dijao (21. pik)
- 2005: Johan Petro (25. pik)
- 2018: Eli Okobo (31. pik)
CSKA Moskva – 5
- 1986: Valeri Tikonenko (157. pik)
- 1999: Andrej Kirilenko (24. pik)
- 2004: Viktor Hrijapa (22. pik), Sergej Monja (23. pik)
- 2005: Jaroslav Korolev (12. pik)
Split – 5
- 1989: Dino Rađa (40. pik)
- 1990: Toni Kukoč (29. pik)
- 1991: Žan Tabak (51. pik)
- 1998: Bruno Sundov (35. pik)
- 2005: Roko Leni Ukić (41. pik)
Anadolu Efes – 6
- 1998: Mirsad Turkčan (18. pik)
- 2000: Hido Turkolu (16. pik)
- 2001: Mehmet Okur (37. pik)
- 2005: Čenk Akjol (59. pik)
- 2015: Čedi Osman (31. pik)
- 2016: Furkan Korkmaz (26. pik)
Olimpija Ljubljana – 8
- 1997: Marko Milič (33. pik)
- 1998: Vladimir Stepanija (27. pik)
- 2000: Primož Brezec (27. pik)
- 2002: Jiri Velš (16. pik)
- 2006: Jotam Halperin (53. pik)
- 2008: Goran Dragić (45. pik)
- 2011: Davis Bertans (42. pik)
- 2018: Isuf Sanon (44. pik)
Cibona – 10
- 1986: Dražen Petrović (60. pik)
- 1987: Franjo Arapović (159. pik)
- 1999: Gordan Giriček (11. pik)
- 2000: Josip Sesar (47. pik)
- 2003: Zoran Planinić (22. pik)
- 2006: Damir Markota (59. pik)
- 2011: Bojan Bogdanović (31. pik)
- 2012: Tomislav Zubčić (56. pik)
- 2014: Dario Šarić (12. pik)
- 2016: Ante Žižić (23. pik)
Mega Bemax – 10
- 2007: Milovan Raković (60. pik)
- 2014: Nikola Jokić (41. pik), Vasilije Micić (52. pik), Nemanja Dangubić (54. pik)
- 2016: Timote Luvavu (24. pik), Ivica Zubac (32. pik), Rade Zagorac (35. pik)
- 2017: Vlatko Čančar (49. pik), Ognjen Jaramaz (58. pik), Alfa Kaba (60. pik)
Real Madrid – 11 pikova
- 1985: Fernando Martin (38. pik)
- 1991: Stenli Roberts (23. pik)
- 2001: Raul Lopes (24. pik)
- 2003: Maćej Lampe (30. pik)
- 2005: Mikael Želabal (48. pik), Aksel Ervel (52. pik)
- 2009: Serhio Ljulj (34. pik)
- 2011: Nikola Mirotić (23. pik)
- 2015: Vili Ernangomes (35. pik), Dani Dies (54. pik)
- 2018: Luka Dončić (3. pik)
Barselona – 12
- 1997: Roberto Duenas (57. pik)
- 2001: Pau Gasol (3. pik)
- 2002: Huan Karlos Navaro (39. pik)
- 2003: Ramon Van Der Hare (52. pik)
- 2004: Anderson Varežao (30. pik), Kristijan Drejer (51. pik)
- 2013: Aleks Abrines (32. pik), Marko Todorović (45. pik)
- 2015: Mario Hezonja (5. pik), Markus Erikson (50. pik)
- 2017: Aleksandar Vezenkov (57. pik)
- 2018: Rodions Kurucs (40. pik)
Partizan – 12
- 1989: Vlade Divac (26. pik)
- 1992: Saša Danilović (43. pik)
- 1994: Željko Rebrača (54. pik)
- 1997: Predrag Drobnjak (48. pik)
- 2002: Nenad Krstić (24. pik), Miloš Vujanić (35. pik)
- 2006: Kosta Perović (38. pik)
- 2008: Nikola Peković (31. pik)
- 2011: Jan Veseli (6. pik)
- 2013: Žofri Lovernj (55. pik)
- 2014: Bogdan Bogdanović (27. pik)
- 2015: Nikola Milutinov (26. pik)
Luzeri iz predgradja
Inace Partizan ima 13 a ne 12…
Zaboravili ste Vanju Marinkovica koji je izabran na kraju druge runde drafta 2019 godine od strane Sakramento Kingsa
Luzeri iz predgradja
Pa naravno da je Partizan najbolji po tom pitanju !