ŠANSA ZA MEDALJU NA OLIMPIJSKIM IGRAMA: Srbi nas predstavljaju u zemlji u kojoj je njihov sport nastao pre 139 godina!

U subotu uveče 17. jula, jedna grupa srpskih olimpijaca letom preko Istanbula je otputovala u Tokio, a ta grupa je bila sačinjena od reprezentativaca u plivanju, tenisu, stonom tenisu i džudou.

Danas ćemo vam predstaviti predstavnike u džudou, borilačkoj veštini koja je nastala 1882. godine, a koja je olimpijski sport od 1964. godine.

Zanimljivo je da će petoro srpskih džudista u zemlji u kojoj je njihov sport nastao pokušati da u što boljem svetlu predstavljaju svoju zemlju i da se bori za medalju na Olimpijskim igrama od 24. do 31. jula kada je na programu takmičenje u džudou.

Šanse postoje, kažu stručnjaci, a za početak ćemo vam javiti da su svih petoro predstavnika Srbije u džudou do vize za Tokio stigli zahvaljujući olimpijskom IJF (Međunarodnoa džudo federacija) rangu.

Aleksandar Kukolj, 29 godina (do 100 kg)

Rođen je u Pragu, a živi i trenira u Beogradu. Trofejni džudista je u juniorskim danima, kao i u seniorskoj karijeri osvojio puno medalja na Svetskim, Evropskim prvenstvima, Merideranskim igrama, grend slemovima, Mastersima, Evropskim igrama…

Nije mogao puno bolje da najavi učešće na takmičenju u Tokiju pošto je pre nešto više od mesec dana osvojio srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu u Budimpešti.

Razume se, pripreme za Olimpijske igre bile bi bolje samo da je u finalu, u prestonici Mađarske, pobedio Portugalca Žoržea Fonseku.

Ali jedna činjenica nije promenjena – u Tokio je otputovao silno motivisan, a i njega je oduševila činjenica da će baš u Japanu predstavljati Srbiju.

aleksandar kukolj-džudo-olimpijske igre
Kukolj (FOTO: Pedja Milosavljevic/Starsport)

– Džudo je u Japanu nešto posebno. Osvajao sam mnoge medalje na svetskim i evropskim takmičenjima, ali zlato sa Grend slema u Tokiju ostaje u posebnoj uspomeni. Japanci obožavaju džudo i nema sumnje da će biti poseban osećaj takmičiti se na Olimpijskim igrama pred japanskom publikom – rekao je nedavno Kukolj za B92.

Nažalost, neće se takmičiti pred japanskom publikom, ili pred publikom uopšte, pošto stanje pandemije koronavirusa u Japanu uopšte nije dobro.

Ono što je posebno zanimljivo kod Kukolja, jeste promena kategorije. On se tokom pauze prouzrokovane pandemijom odlučio na promenu i to je Srbiji donelo jednog takmičara više u Tokiju.

Kukolj se promenom kategorije odvojio od Nemanje Majdova i tako su obojica dobili šansu za put u Japan.

Kukolj je već učestvovao na Olimpijskim igrama i to u Riju 2016. godine kada je poražen u osmini finala. Kao i on, nadamo se i verujemo da će u Tokiju popraviti rezultat

Anja Obradović, 21 godina (do 63 kg)

Poput Kukolja je u Budimpešti na šampionatu sveta osvojila medalju, ali ne srebrnu već bronzanu. Rođena je u Beogradu 2000. godine i jedan je od najmlađih srpskih predstavnika u Tokiju.

Već 2015. godine je bila prvak Srbije u džudou u kadetskoj i juniorskoj konkureniciji, prvak Balkana i treća na državnom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji.

U mlađim kategorijama je osvajala brontane medalje na Evropskom i Svetskom prvenstvu, a od 2016. do 2019. godine je potpuno dominirala u Srbiji.

anja obradović-džudo-olimpijske igre
Anja Obradović (FOTO: Pedja Milosavljevic/Starsport)

Vest o učešću na Olimpijskim igrama Anja je saznala samo nekoliko dana nakon osvajanja trećeg mesta u Budimpešti.

– Odlazak u Tokio je šlag na tortu. Nagrada za velika odricanja tokom svih prethodnih godina. Iskreno pre polaska u Budimpeštu uopšte nisam ni razmišljala o ovoj mogućnosti, jer sam po rang listi bila daleko od potencijalnog učešća na Olimpijskim igrama. Memam reči da opišem svoje oduševljenje – rekla je Obradovićeva nakon što je postalo jasno da će putovati u Japan.

Nemanja Majdov, 24 godine (do 90 kg)

Rođen je u Istočnom Sarajevu 1996. godine i prema podacima sa njegovog zvaničnog sajta, visok je 183 centimetara i težak ravno 90 kilograma.

Osnovnu školu “Sveti Sava” je završio 2011. godine kao đak generacije, a nakon srednje farmaceutske škole upisao je Fakultet fizičkog vaspitanja u Istočnom Sarajevu i trenutno je student četvrte godine.

Džudoom je počeo da se bavi već sa sedam godina, a od 10. do 13. godine (2006 – 2009) imao je neverovatan niz od 198 pobeda bez poraza na prostorima bivše Jugoslavije.

Juniorsku karijeru je završio zlatnim odličjima 2014. i 2016. godine na Evropskim prvenstvima u Bukureštu i Malagi, a seniorsku karijeru počeo je na sjajan način – zlatom na Svetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. godine.

To je bilo prvo zlato na svetskim prvenstvima u istoriji Srbije. Sa šampionata sveta iz 2019. godine ima bronzu, a osvajač je i prve masters medalje za Srbiju ikada.

Majdov je osvojio bronzu na Grend slemu u Kazanju, a odlučio je da propusti Svetsko prvenstvo u Budimpešti kako bi se što bolje spremio za Olimpijske igre sa svojim ocem i trenerom, Ljubišom Majdovom.

Jedan deo priprema za Tokio je radio na Jahorini, a drugi u Srbiji.

Milica Nikolić, 26 godina (do 48 kg)

Ona je kao i Majdov članica Crvene zvezde i takođe je imala uspehe u mlađim kategorijama, ali i kao senior može da se pohvali medaljama sa raznih takmičenja.

Bronza koju je osvojila 2018. godine u Tel Avivu bila je prva medalja za Srbiju na Evropskim prvenstvima posle 17 godina.

Kako je sama istakla, “naporno i iscrpljujuće” je bilo obezbediti plasman na Olimpijske igre, a veruje da je u Tokiju može da napravi veliku stvar.

milica nikolić-džudo-olimpijske igre
Milica Nikolić (FOTO: Pedja Milosavljevic/Starsport)

– Samo učešće na Igrama jeste neka vrsta zadovoljstva ali opet učešće bez medalje ne donosi ono krajnje zadovoljstvo koje želim da ostvarim u Tokiju. Ambicije su mi velike i nadam se najboljem. Ne zelim ništa da obećavam želim da to što mislim da mogu da uradim pretočim u delo bez preteranog obećavanja i pričanja o tome – poručila je Milica nedavno za “Espreso”.

Marica Perišić, 21 godina (do 57 kg)

Još jedna izuzetno mlada takmičarka, kao i Anja Obradović je rođena 2000. godine. U Budimpešti je na šampionatu sveta osvojila peto mesto što je bilo dovoljno da obezbedi odlazak u zemlju izlazećeg sunca.

Ove godine je na Grend slemovima u Taškentu i Kazanju osvajala bronzane medalje, kao i 2020. godine u Poreču na Evropskom prvenstvu za takmičarke starosti do 23 godine.

Prošle godine je, takođe na Evropskom prvenstvu u Poreču, u juniorskoj kategoriji osvojila zlatnu medalju i to je za sada njen najveći uspeh, pored samog učešća na Olimpijskim igrama.

Ona je rođena u Temerinu, a trenutno je članica džudo kluba Borac iz Novog sada.

marica perišić-džudo-olimpijske igre
Marica Perišić (FOTO: Pedja Milosavljevic/Starsport)

Marica je pred polazak u Tokio kao i ostali srpski predstavnici u džudou otkrila puno pozitivne energije.

– Imam jako dobar osećaj što se tiče ovog takmičenja, i cele naše ekipe. Naše je da, kao što je rečeno, ostavimo srce na strunjači i rezultati će doći – rekla je Marica.

Zanimljivo je da je sajt “nsuzivo.rs” napravio listu na kojoj se nalazi i Marica, a lista nosi naziv: Srpski gladijatori, 13 Novosađana na Olimpijskim igrama.

IDEMO: Srbija napada medalju u sportu koji je na OI preko 100 godina!

OBAVEZNO POGLEDAJTE: Meridian analaizira EURO!| Sport fokus EP 12

6 Komentara

    Od svih 16 sportskih disciplina najveci sok bi bio da nasi sjajni dzudisti pokupe zlato!!!!

    Imamo vrhunske sportiste, sa pravom se nadamo medaljama!

    Slazem se,bitno je sam oda imaju dovoljnu podrsku.

    Da vidimo sta ce nasi moci da odrade,nadam ose najboljem.

    Svi predstavnici su odlični , verujem da će neko da zablista u donese kući medalju , ko zna možda i više njih

    Od naših džudista neka bude po jedna zlatna medalja u muškoj i ženskoj konkurenciji i bićemo zadovoljni. 😁

Postavi odgovor

Pregled privatnosti
  • Ova veb lokacija koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima čuvaju se u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu veb stranicu i pomaganje našem timu da razume koji su vam odeljci veb stranice najzanimljiviji i najkorisniji.
  • Cloudflare kolačić ne prikuplja podatke ali je neophodan za rad portala.