Mašina za novac radi punom parom, a klubovi i dalje u minusu

Evropski fudbal ulazi u novu finansijsku fazu u kojoj prihodi rastu, ali se profitabilnost sve teže održava. Pet najvećih liga – Premijer liga, La Liga, Bundesliga, Serija A i Liga 1 – u sezoni 2024/25 zajedno ostvaruju 26,5 milijardi evra prihoda, što predstavlja rast od 5% u odnosu na prethodnu sezonu.

Međutim, isti izveštaj pokazuje da rast troškova i visoka amortizacija i dalje „pojedu“ značajan deo tog napretka. Analizu je uradila platforma Calcio e Finanza na osnovu finansijskih podataka klubova iz najjačih evropskih liga.

Meridian sport ti donosi NOVI BONUS DOBRODOŠLICE – do 26.000 DINARA uz dva dana igre bez depozita!

Najveći doprinos rastu dolazi iz svih ključnih izvora prihoda. Prihodi od utakmica beleže najveći skok – +15 odsto i 3,35 milijardi evra, što jasno pokazuje da je stadion kao izvor zarade u potpunosti oporavljen posle pandemije i postao mnogo profitabilniji. Komercijalni prihodi rastu za 12% i dostižu 7,2 milijarde evra, potvrđujući da sponzorstva i brend saradnje sve više nose finansijski model klubova. Prihodi od TV prava i dalje su najveći segment sa 9,58 milijardi evra, ali njihov skroman rast od 2% ukazuje da je tržište televizijskih ugovora u zrelijoj fazi. Jedini pad beleže ostali prihodi.

Kada se sve sabere, operativni prihodi bez transfera igrača iznose 22,2 milijarde evra (+6%), dok transferi igrača rastu minimalno (+2%) na 4,29 milijardi. To pokazuje da evropski fudbal sve više zavisi od stabilnih izvora prihoda, dok je uloga „prodaje igrača“ sve manje dominantna nego ranije.

Sa druge strane, troškovi i dalje rastu i predstavljaju glavni problem sistema. Ukupni operativni troškovi porasli su za 6% i sada iznose 21,35 milijardi evra. Najveći pojedinačni trošak – plate igrača i zaposlenih – raste na 13,48 milijardi (+3%), dok ostali operativni troškovi skaču još brže (+12%, na 7,87 milijardi).

Posebno važan pokazatelj je odnos plata i prihoda. Plate čine oko 51% ukupnih prihoda, a kada se izuzmu transferi, taj procenat raste na oko 61%. To jasno pokazuje da je finansijska stabilnost i dalje direktno vezana za kontrolu plata i ugovornih obaveza.

Dodatni pritisak dolazi od amortizacije i obezvređenja, koji rastu na 5,8 milijardi evra (+10%), odnosno oko 22% ukupnih prihoda. To je direktna posledica velikih ulaganja u transfere i kupovinu igrača.

Na operativnom nivou, EBITDA iznosi 5,16 milijardi evra (+2%), što je oko 19% prihoda. Ipak, EBIT ostaje u minusu (-637 miliona), dok je konačni neto rezultat još negativniji i iznosi -1,47 milijardi evra. Ukratko – prihodi rastu, ali ne dovoljno brzo da nadoknade eksploziju troškova.

Premijer liga je finansijski najjača sa 9,55 milijardi evra (36% tržišta), ali i pored toga beleži gubitak od oko 900.000.000 evra zbog ogromnih troškova. Bundesliga i dalje važi za najzdraviji model – 5,12 milijardi prihoda i jedina liga sa čistim profitom (+242 miliona).

La Liga je stabilna, ali bez velikog prostora za rast, završava gotovo na nuli (-3 miliona). Serija A ima solidnu kontrolu plata, ali slabu strukturu prihoda i visoke amortizacije, pa završava sa gubitkom od 349 miliona. Najtežu sliku ima Liga 1 – visoki troškovi plata (58% prihoda) i gubitak od 466 miliona evra.

Sve u svemu, evropski fudbal finansijski raste i postaje sve veći biznis, ali troškovna struktura i dalje ne prati taj rast, zbog čega profit i dalje ostaje nedostižan cilj za većinu liga.

Struktura ukupnih prihoda izgleda ovako:
TV prava: 9,58 milijardi (36%)
Komercijalni prihodi: 7,21 milijarda (27%)
Transferi igrača: 4,29 milijardi (16%)
Prihodi od utakmica: 3,35 milijardi (13%)
Ostali prihodi: 2,08 milijardi (8%)

Bonus video:

0 Komentar

    Što više klub zarađuje to više troši tako je bilo oduvek i klubovi će uvek biti u nekom minusu.

    Rukovodstvo ovih klubova nemilice trosi na naduvanu cenu igraca,tome se mora stati na put.

Postavi odgovor